Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Karbonska taksa lomi izvoz

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković istakao je za "Glas" da Komora već godinama upozorava na izazove koji dolaze sa CBAM-om, ali da, uprkos brojnim apelima, do konkretnih institucionalnih rješenja nije došlo.

- Kao organizacija smo više desetina puta govorili na ovu temu i apelovali, prije svega na donosioce odluka, jer je bilo jasno da nam 1. januar 2026. godine dolazi. U prvom talasu biće pogođeni čelik, željezo, aluminijum, mineralna goriva i vodonik, a kasnije i sekundarni proizvođači. Najveća bojazan odnosi se na proizvodnju električne energije iz uglja, koji je najveći emiter CO₂ - naglasio je Vuković.

On podsjeća da je Spoljnotrgovinska komora u protekle četiri godine organizovala veliki broj edukacija, pripremala kompanije za izvještavanje o CBAM otisku te ih obučavala o karbonskom računovodstvu.

- Išli smo čak i korak dalje, razmatrali softverska rješenja koja bi kompanijama olakšala popunjavanje izvještaja bez grešaka, uz saradnju sa međunarodnim tijelima. Ipak, problemi su neminovni - kazao je Vuković.

On dodaje da je na sastancima u Briselu, održanim u novembru, postavljeno pitanje mogućih odgađanja ili ublažavanja primjene CBAM-a, ali da je odgovor bio jasan, promjena neće biti.

- Oslobađanja za kompanije koje izvoze do 50 tona određene robe praktično ne znače ništa, jer je to količina od dva šlepera. U suštini, ulazimo u fazu u kojoj ćemo morati da plaćamo CBAM porez, odnosno karbonsku taksu, i to zemlji u kojoj se nalazi kupac naše robe. Taj novac ostaje u EU umjesto da se slije u BiH - pojasnio je Vuković.

On naglašava da bi BiH, ukoliko bi uspostavila sopstveni sistem, mogla ta sredstva usmjeriti u fondove za podršku izvoznicima ili ulaganja u obnovljive izvore energije, čime bi se očuvala konkurentnost domaćih proizvoda.

- Posljedica svega je pad konkurentnosti. Danas je cijena tone karbona oko 75 evra. Teško je izračunati koliko će koštati po proizvodu, riječ je o veoma složenom matematičkom procesu, karbonskom računovodstvu, što će zahtijevati i promjene u računovodstvenim pravilima - istakao je Vuković.

Sličan stav iznio je i sekretar Udruženja energetike pri Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević, koji je naglasio da se privredna društva intenzivno obučavaju kako bi odgovorila na zahtjeve CBAM-a.

- Od 1. januara iduće godine CBAM stupa na snagu, a izvještaji o utrošenom CO₂ tokom proizvodnje biće dostavljani kupcima, od kojih je i do 80 odsto iz EU. To predstavlja ozbiljnu prepreku za naš izvoz - rekao je Borojević.

Prema njegovim riječima, pojedine analize pokazuju da bi zbog CBAM-a moglo doći do poskupljenja proizvoda i do 20 odsto, u zavisnosti od energetske efikasnosti proizvodnje.

- Najviše su pogođene metalska i elektroindustrija, proizvodnja cementa, aluminijuma, vodonika i električne energije, posebno one proizvedene u termoelektranama - naveo je Borojević.

On pojašnjava da sve zavisi od strukture proizvoda. Ako proizvođač metalnih konstrukcija kupuje čelik u EU, taj dio se ne računa u CBAM, jer je već oporezovan.

- Međutim, ako u proizvodnji koristi mazut, gas ili drugu energiju, onda se te emisije moraju prijaviti i platiti - dodao je Borojević.

On je izrazio nadu da CBAM neće dovesti do gubitka radnih mjesta, ali upozorava da je pad konkurentnosti realna prijetnja.

- Ukoliko se ne uvede berza zelenih sertifikata kao alternativa, naša preduzeća mogla bi se naći u ozbiljnom problemu - poručio je Borojević.

Dodatni problem

Dodatni problem predstavlja i finansiranje jer banke, prema riječima Vjekoslava Vukovića, sve češće odbijaju projekte koji se oslanjaju na "prljavu" energiju.

- Možete imati proizvod iz obnovljivih izvora, ali ako jedna komponenta dolazi iz Kine, Indije ili Pakistana i proizvedena je uz visoke emisije CO₂, vaš ESG otisak postaje previsok i gubite konkurentnost - upozorio je Vuković.